Prvo odredište bila nam je Škabrnja, a put do Škabrnje samo kratili čitanjem referata o Povijesti Delmata  i Osnovnim geografskim karakteristikama Ravnih kotara koje su pripremile učenice Tea Troskot i Lucija Stipanić. U Škabrnji nas je dočekao, kao sve godine do sada, ratni zapovjednik Škabrnje gosp. Marko Miljanić. Ove godine svoje izlaganje je gosp. Miljanić održao u župnoj crkvi BDM u Škabrnji u kojoj se nalazi kip Gospe kojoj su pripadnici paravojnih srpskih snaga odsjekli glavu, a u područje vrata zabili sjekiru. U svome obraćanju učenicima gosp. Miljanić je više puta istaknuo potrebu razvijanja ljubavi, mira i tolerancije, ali uvijek ne zaboravljaj ući svoju prošlost. Nakon predavanja gosp. Miljanića učenicu  su pročitali kratki tekst o povijesti župne crkve koja je u potpunosti bila uništena za vrijeme Domovinskog rata, a koji je pripremila vjeroučiteljica iz OŠ Škabrnja. Potom se je prof. Marin obratio gosp. Miljaniću u radosti što danas Škabrnja ponovno postaje centar Ravnih kotara, a da je njihova crkva oličenje onih Starozavjetnih riječi „oni koji siju u suzama žanju u pjesmi“. U znak zahvalnosti prof. Marin je gosp. Miljaniću poklonio knjigu Geološka zbirka u OŠ Bartula Kašića, istaknuvši da naša škola je kako kaže ona stara latinska “primus inter paris“ (prva među jednakima), jer smo prva škola koja je započela s posjetima Škabrnji, a i prva smo Škola koja posjeduje referentnu geološku zbirku. Gosp. Miljanić je zahvali o i školi donirao knjigu KUD Škabrnja, u kojoj je prikazana kulturno –povijesna baština Škabrnje.

            Nakon održanog predavanja i izmjene poklona učenici su se uputili prema zgradi Općine Škabrnja, gdje su nam dragi domaćini priredili osvježenje. Nakon kratkog predaha učenici su zajedno sa svojim učiteljima položili vijenac i zapalili svijeću kod spomenika stradalim žrtvama Škabrnje.

            Još uvijek pod dojmom stradanja Škabrnje uputili smo se prema franjevačkom samostanu u Karinu. Ovaj samostan je izgrađen u 15 stoljeću, na ruševinama benediktinske opatije, sagrađene u 9. stoljeću. U svojoj povijesti samostan je doživio dva rušenja ono prvo za vrijeme turskih osvajanja, da bi bio obnovljen u 18 stoljeće te ponovno u Domovinskom ratu. Put do Karina smo ispunili referatima o Geografiji Bukovice i Povijesti Karina koje su pripremile učenice Iva Vučković i Marta Knežević. Put prema Karinu nam je skratila i prof. Eva Velčić koja je učenicima recitirala Hasanaginicu, a potom im objasnila značenje stihova. U Karinu nas je dočekao fra Šime koji nas je upoznao s poviješću samostana, a imali s mo priliku vidjeti izložbu porušenih crkava za vrijeme Domovinskog rata koja je postavljena u klaustru samostana.

            Tijekom terenske nastave učenicu su pisali dnevnik terenske nastave, a imali su priliku vježbati s krivinomjerom.

Iako je bila riječ o terenskoj nastavi povijesti i geografije uspjeli smo integrirati i nastavne sadržaje iz vjeronauka, ali i hrvatskoga jezika.

Vrijednost naših terenskih nastava na temu Domovinskog rata prepoznata je i od AZOO, pa smo prošle školske  godine na Državnom seminaru o Domovinskom ratu koji se je održao na Plitvicama, prezentirali učiteljima i nastavnicima povijesti našu terensku nastavu kao dobar primjer iz prakse.

Fotogalerija

                                                                       Dinko Marin, mag. hist. i mag. geog